Syllabus – Psihijatrija

Naziv kolegija

 

PSIHIJATRIJA

Kod kolegija

 

Studijski program

Ciklus

 

Integrirani sveučilišni studij, medicina

Godina

Studija

 

III

ECTS vrijednost boda:

 

5

Semestar

 

6.

Broj sati po semestru (p+v+s)

90

(30+30+30)

Status kolegija:

 

obvezni

Preduvjeti:

položeni svi ispiti druge godine

Usporedni uvjeti:

 

Pristup kolegiju:

Studenti III godine

Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

Izv. prof. Miro Klarić, neuropsihijatar

Kontakt sati/konzultacije: 

Utorak i četvrtak od 11,00 do 13,00h ili po dogovoru

E-mail adresa i broj telefona:

klaricmiro@gmail.com

Asistent

–          – Dr. sc. Bjanka Vuksan-Ćusa, viši asistent

–          – Mr. sc. Ruža Milićević, viši asistent

–          – Mr. sc. Božo Petrov, viši asistent

–          – Mr. sc. Marko Pavlović, viši asistent

–          – Mr. sc. Martina Čorić-Krešić, viši asistent

– Mr. sc. Marko Martinac, viši asistent

 

Kontakt sati/konzultacije: 

Tijekom vježbi dogovarati konsultacije

E-mail adresa i broj  telefona

 

Ciljevi kolegija:

 

Ciljevi ovog kolegija su:

– upoznavanje s odrednicama mentalnog zdravlja i mentalnim poremećajima

– razumijevanje mentalnih bolesti u sklopu biopsihosocijalnog koncepta

– prepoznavanje kliničkih slika i diferencijalne dijagnoze mentalnih poremećaja

– upoznavanje s organizacijskim mogućnostima mentalno zdravstvene skrbi

– upoznavanje s mogućnošću liječenja blažih mentalnih poremećaja

– savladavanje osnovnih terapijskih algoritama

 

Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):

 

Nakon što odslušaju i polože ovaj kolegij, studenti će znati / moći:

Opći ishodi:

–  znati planirati samostalno učenje kroz studij na način kritičkog i samokritičkog propitivanja znanstvenih istina.

– demonstrirati posjedovanje osobnih kvaliteta ličnosti  uključujući sposobnosti za timski rad, aktivno slušanje i izgradnju pozitivnih odnosa s članovima multidisciplinarnog i interdisciplinarnog stručnog tima.

Specifični ishodi:

– razumijevati temelje psihijatrije, psihičkih bolesti, psihičkih poremećaja i duševne zaostalosti

– metode i načela određivanja psihičkog statusa kao dijela sveobuhvatnog pregleda pacijenta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, 

postaviti psihijatrijsku dijagnozu uz diferencijalno dijagnostičko razmatranje

primijeniti za to prikladne psihofarmakološke i psihosocijalne metode liječenja;

– prepoznati hitna psihijatrijska stanja i primijeniti urgentnu terapiju u izvanbolničkim uvjetima;

– prepoznati psihijatrijske poremećaje koji zahtijevaju složenu obradu, odnosno bolničko liječenje i uputiti bolesnika na odgovarajuću psihijatrijsku službu/odjel/bolničku ustanovu;

– pod nadzorom liječnika psihijatra provoditi terapiju složenih i kroničnih duševnih poremećaja;

Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

 

Nastava predmeta Psihijatrija sastoji se od 10 jedinica, dvije parcijalne provjere znanja na vježbama (kolokvij iz opće psihopatologije i test u formi kazuističkog prikaza), dvije parcijalne provjere na seminarima i to jedna u obliku eseja sa dva esejska pitanja (na S15) i testovnim dijelom s 20 pitanja s 4 i 5 ponuđenih odgovora na zadnjem seminaru (S30),  provjere završnog pismenog s 100 pitanja a 4 i 5 ponuđenih odgovora, praktičnog i usmenog ispita.  

Svaka tematska jedinica sadrži: 1-5 sati predavanja, 1-5 sati seminara i 1-5 sati vježbi.

Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci

 

Konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Napomene:

Nastava iz svake cjeline počinje sa predavanjima, zatim sa seminarima i vježbama. Na seminarima studenti dobivaju problemske zadatke koje rješavaju u manjim skupinama, na kraju seminara se provjerava znanje putem kviz-testa, a nakon toga se raspravlja o točnim odgovorima uz pojašnjenja problemskih zadataka. Na vježbama studenti uz pomoć asistenta i samostalno uzimaju psihijatrijske anamneze i psihijatrijske statuse, u grupi referiraju pregledane pacijente i raspravljaju o dijagnozi i diferencijalno-dijagnostičkim mogućnostima, te prave plan dijagnostičke obrade i terapijskih mogućnosti. Uz to, upoznaju se i učestvuju u radu grupnih psiho-socijalnih terapijskim procedura na klinici za psihijatriju i u CMZ DZ Mostar.

Studentske obveze

Prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Pripremanje nastavnih cjelina za seminare. Aktivno sudjelovanje na seminarima i vježbama. Čitanja nastavnih tekstova i razvijanje vlastitog kritičkog razmišljanja o gradivu, te izražavanja tog mišljenja.

Završni ispit; pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, položeni svi kolokviji, kvizovi na seminarima, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva, praktični i usmeni ispit. 

 

 

Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit

 

Kontinuirana provjera znanja

Esej

 

 

 

 

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave i angažiranost na nastavi

15

0,5

0

Seminarski rad

15

0,5

11 %

Kolokvij (4)

30

1

22%

Pismeni ispit

45

1,5

33%

Praktični ispit

15

0,5

11%

Usmeni ispit

30

1

23%

Dodatna pojašnjenja:

 

Rad studenta vrednuje se i ocjenjuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Tijekom nastave organizirati će se seminarski radovi i četiri provjere znanja (kolokvija) i to: kolokvij iz opće psihopatologije, test u formi kazuističkog prikaza i dvije provjere znanja na seminarima.

Seminarski rad uključuje pismeni rad i prezentaciju. Vrednovanje seminarskog rada izvršit će se po Pravilniku o studiranju, tj. vrednovat će se pismeni uradak  (čini 70% ocjene) i prezentacija (čini 30% ocjene).

Pismeni:

–          rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan – izvrstan (5).

–          rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i  pravopisne pogreške – vrlo dobar (4).

–          rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i  pravopisne pogreške – dobar (3). 

–          rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu – dovoljan (2).

–          rad nije napisan, plagijat je ili ne zadovoljava formalne kriterije – nedovoljan (1).

Prezentacija:

–          rad je izvrsno prezentiran, gotovo bez jezičnih pogreški, izvrsna suradnja i odnos sa a slušateljima – izvrstan (5).

–          rad je vrlo dobro prezentiran, rijetke su gramatičke ili izgovorne pogreške, vrlo dobar odnos sa slušateljima – vrlo dobar (4).

–          rad je solidno prezentiran, povremene pogreške u izgovoru ili gramatici – dobar (3) 

–          rad je prezentiran uz dosta često pogreške u izgovoru i gramatici – dovoljan (2).

–          rad nije prezentiran ili  je prezentiran uz puno pogreški u gramatici, izgovoru, nerazgovjetno obraćanje – nedovoljan (1).

Ova parcijalna provjera sveukupno traje 45 min i vrednuje se s maksimalno 11 bodova.

–          izvrstan (5)  – 11 bodova

–          vrlo dobar (4) – 8 boda

–          dobar (3) – 5 boda

–          dovoljan (2) – 2 bod

–          nedovoljan (1) – 0 bodova.

 

Dva kolokvija (opća psihopatologija i test u formi kazuističkog prikaza)  studenti polažu na vježbama. Provjera znanja iz opće psihopatologije organizirat će se na 14. Vježbi. Provjera će biti u obliku testa s 30 pitanja s 5 ponuđenih odgovora. Ova provjera sveukupno traje 45 minuta a vrednovanje testa izvršit će se po Pravilniku o studiranju: (91-100% točnih odgovora – izvrstan (5), 79-90% vrlo dobar (4), 67-78% dobar (3), 55-66% dovoljan (2), 0 do 54%  nedovoljan (1), i vrednuje se s maksimalno 6 bodova.

–          izvrstan (5)  – 6 bodova

–          vrlo dobar (4) – 4,5 boda

–          dobar (3) -3 boda

–          dovoljan (2) – 1,5 bod

–          nedovoljan (1) – 0 bodova.

 

Test u formi kazuističkog prikaza radi se na predzadnjoj vježbi (V27,V28) a sastoji se od prikazu  pacijenata  na način kako se on prezentira liječniku u prvom susretu. Na temelju podataka u testu student razmatra diferencijalno dijagnostičke orijentacije i kliničke procedure koje je potrebno poduzeti (radna dijagnoza, dijagnostičke smjernice, diferencijalno dijagnostičke mogućnosti, terapijske smjernice i naglaske).

Ova parcijalna provjera sveukupno traje 45 min i vrednuje se s maksimalno 6 bodova.

–          izvrstan (5)  – 6 bodova

–          vrlo dobar (4) – 4,5 boda

–          dobar (3) -3 boda

–          dovoljan (2) – 1,5 bod

–          nedovoljan (1) – 0 bodova.

 

Dvije provjere znanja obavit će se na seminarima i to jedna u obliku eseja (S15) i jedna u obliku testa s 30 pitanja s 4 i 5 ponuđenih odgovora. Esejska provjera obavit će se na S15 a esej će činiti dva seminarska pitanja. Sveukupno trajanje seminara je 45 minuta a vrednuje se s maksimalno 5 bodova.

–          izvrstan (5)  – 5 bodova

–          vrlo dobar (4) – 4 boda

–          dobar (3) -3 boda

–          dovoljan (2) – 1 bod

–          nedovoljan (1) – 0 bodova.

 

Provjera znanja u obliku testa izvršit će se na zadnjem seminaru (S30), a vrednovanje testa izvršit će se po Pravilniku o studiranju (91-100% točnih odgovora – izvrstan (5), 79-90% vrlo dobar (4), 67-78% dobar (3), 55-66% dovoljan (2), 0 do 54%  nedovoljan (1). Ova parcijalna provjera sveukupno traje 45 min i vrednuje se s maksimalno 5 bodova.

 

–          izvrstan (5)  – 5 bodova

–          vrlo dobar (4) – 4 boda

–          dobar (3) -3 boda

–          dovoljan (2) – 1 bod

–          nedovoljan (1) – 0 bodova.

 

Završni ispit se sastoji iz pismenog, praktičnog i usmenog dijela. Pravo na polaganje završnog ispita  imaju studenti koji su uredno odslušali nastavu (po Pravilniku fakulteta) i položili kolokvije organizirane tijekom nastave (kolokvij iz opće psihopatologije, test u formi kazuističkog prikaza, dvije provjere znanja na seminarima).

Pismeni ispit će biti u formi testa s 100 pitanja s 4 i 5 ponuđenih odgovora, a trajat će 90 minuta. Pitanjima će biti obuhvaćeno sveukupno gradivo iz psihijatrije, a vrednovanje testa izvršit će se po Pravilniku o studiranju, tj. 91-100% točnih odgovora – 5 (izvrstan), 79-90% 4 (vrlo dobar), 67-78% 3 (dobar), 55-66% 2 (dovoljan), 0 to 54% 1 (nedovoljan).

Pismeni ispit se vrednuje s maksimalno 44 boda.

–          izvrstan (5)  – 33 bodova

–          vrlo dobar (4) – 25 boda

–          dobar (3) -17 boda

–          dovoljan (2) – 9 bodova

–          nedovoljan (1) – 0 bodova.

 

Praktični dio ispita sastoji se iz dva dijela: uzimanja anamneze i prikaza pacijenta, te usmenog ispita. Sveukupno trajanje praktičnog dijela ispita je 60 minuta a vrednuje se s maksimalno 11 bodova.

–          izvrstan (5)  – 11 bodova

–          vrlo dobar (4) – 8 boda

–          dobar (3) – 5 boda

–          dovoljan (2) – 2 bod

–          nedovoljan (1) – 0 bodova.

 

Usmeni dio ispita se vrednuje s maksimalno 23 boda. Studenti izvlače kartice s tri pitanja iz cjelokupnog gradiva psihijatrije.

–          izvrstan (5)  – 23 boda

–          vrlo dobar (4) – 17 bodova

–          dobar (3) – 11 bodova

–          dovoljan (2) – 5 bod

–          nedovoljan (1) – 0 bodova.

Završna ocjena: 

Konačna ocjena je zbroj pondera=

ocjena seminarskog rada (11%) + provjere znanja kroz nastavu – četiri kolokvija (22%) + cjelokupni pismeni  ispit (33%)  + praktični dio ispita (11%) + usmeni dio ispit (23%).

 

Obvezna literatura:

– Frančišković T.& Moro Lj. i sur. Psihijatrija. Medicinska Naklada Zagreb, 2011.

– Kaplan HI & Sadock BJ. Priručnik kliničke psihijatrije. «Naklada Slap», Jastrebarsko, 1999.

– Kaplan HI & Sadock BJ. Priručnik za uporabu lijekova u psihijatriji. «Naklada Slap», Jastrebarsko, 1998.

 

Dopunska literatura:

– Klarić M. & Babić D. Gerontopsihijatrija. U: Šantić Ž. i sur. Medicinska gerontologija u kliničkoj praksi. Sveučilište u Mostaru, Medicinski fakultet: Grafotisak Grude; 2015; str. 537-561.

– Klarić M. & Mandić V. Serotonin i depresija kod žena. U: Jakovljević M. i sur. Serotonin i depresija – mitovi i činjenice. Zagreb: Pro Mente; 2013, str. 168-177.

– Klarić M. & Lovrić S. Odnos između psihotraume i psihoze – uloga dopamina. U: Jakovljević M. i sur. Dopamin u zdravlju i bolesti – mitovi i činjenice. Zagreb: Pro Mente; 2015; str. 248-261.

– Jakovljević M. Shizofrenija u teoriji i praksi. Pro Mente Zagreb. 2011.

– Jakovljević M. I sur. Nove ideje i koncepti u suvremenoj psihijatriji. Pro Mente d.o.o. Zagreb; 2008.

– Jakovljević M. i sur. Ličnost, tjeskoba i depresija u suvremenoj medicini. Pro Mente. Zagreb. 2006.                                        

– Jakovljević M: Depresivni poremećaji – Od ranog prepoznavanja do uspješnog liječenja. Pro Mente, Zagreb, 2003.

– Frančišković T., Grković J., Kaštelan A.: Radna bilježnica iz psihijatrije za studente medicine. Medicinska naklada, Zagreb, 2014

– Begić D.: Psihopatologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2014.

– Hotujac Lj., Jakovljević M.: Psihijatrija, Medicinska naklada, Zagreb, 2006.

Dodatne informacije o kolegiju

Način praćenja kvalitete nastave:

Studentska anketa

Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika

Analiza prolaznosti na ispitima

Izvješće Ureda za  kvalitetu nastave

Samoevaluacija i Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete)

                           

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

 jedinice

TEME I LITERATURA

 

I.

Naslov: Psihijatrija u suvremenoj medicini

Kratki opis: Čemu učenje psihijatrije. Kratka povijest psihijatrije. Kamo ide suvremena psihijatrija. Mali psihijatrijski pojmovnik. Suvremena nozologija i klasifikacija duševnih poremećaja. Odnos liječnik-bolesnik.

Literatura: obavezna i dopunska

II.

Naslov: Opća psihopatologija

Kratki opis: Duševno zdravlje i duševni poremećaj. Zdrava i patološka ličnost. Normalan i poremećen psihosocijalni razvoj. Modeli duševnih poremećaja.

Poremećaji psihičkih funkcija i znaci i simptomi bolesti. Pregled najvažnijih psihopatoloških sindroma. Psihijatrijski intervju. Ispitivanje psihičkog statusa.

Literatura: obavezna i dopunska

III.

Naslov: Osnovne paradigme etioloških koncepata u psihijatriji

Kratki opis: Biologijska psihijatrija: Osnove funkcionalne neuroanatomije i psihofiziologijae. Osnove psihoneurobiokemije. Osnove psihijatrijske genetike. Osnove psihoneuroendokrinologije. Brain Imaging.

Psihodinamska paradigma- Psihodinamika ličnosti. Faze psihoseksualnog razvoja ličnosti. Psihološki mehanizmi obrana. Paradigma učenja. Kognitivna i bihejvioralna paradigma. Dijateza-stres paradigma.

Literatura: obavezna i dopunska

IV.

Naslov: Socijalna psihijatrija

Kratki opis: Osnove socijalne patologije. Kulturološke specifičnosti duševnih poremećaja. Socioterapijske metode liječenja.Uloga socijalnog radnika. Psihijatrija u zajednici. Psihijatrija i spiritualnost.

Literatura: obavezna i dopunska

V.

Naslov: Klinička psihijatrija

Kratki opis: Organski i simptomatski duševni poremećaji (F00-F09). Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja zbog uporabe psihoaktivnih tvari (F10-F19). Shizofrenija, shizotipni i drugi sumanuti poremećaji (F20-F29).  Afektivni poremećaji i poremećaji raspoloženja (F30-F39). Neurotski poremećaji. Mentalni poremećaji  specifično povezani sa stresom. Krizna stanja. Poremećaji prilagodbe. (F40-F48). Psihosomatska medicina i suradna (liaison) psihijatrija. Bihejvioralni sindromi udruženi s fiziološkim poremećajima i fizikalnim faktorima (F50-F55). Osnove medicinske seksologije. Poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja odraslih (F60-F69). Duševna zaostalost (F70-F79).

Osnove dječje i adolescentne psihijatrije. Poremećaji psihološkog razvoja (F80-F87). Poremećaji u ponašanju i osjećajima koji se pojavljuju u djetinjstvu i u adolescenciji (F90-F98).

Osnove gerontopsihijatrije. Specifični psihijatrijski poremećaji u žena.

Hitna stanja psihijatriji i njihovo zbrinjavanje.

Dijagnostički postupci u psihijatriji.

Literatura: obavezna i dopunska

VI.

Naslov: Metode liječenja u psihijatriji

Kratki opis: Biologijske metode liječenja (psihofarmako terapija, EST, deprivacija sna, terapija svjetlom, hormonalna terapija). Psihoterapijske metode liječenja. Socioterapija.

Literatura: obavezna i dopunska

VII.

Naslov: Osnove forenzične psihijatrije

Kratki opis: Etički i pravni aspekti psihijatrije. Prisilna hospitalizacija i liječenje. Krivična odgovornost. Poslovna sposobnost.

Literatura: obavezna i dopunska

VIII.

Naslov: Etika u psihijatriji

Kratki opis: Ljudska prava duševnih bolesnika. Klinički pokusi na duševnim bolesnicima. Pitanje medicinske tajne.

Literatura: obavezna i dopunska

IX.

Naslov: Organizacija psihijatrijske službe

Kratki opis: Suvremene koncepcije. Liječnik primarne zdravstvene zaštite u zaštiti duševnog zdravlja.

Literatura: obavezna i dopunska

X.

Naslov: Znanstvena istraživanja u psihijatriji

Kratki opis: Dvostruko-slijepa kontrolirana istraživanja. Naturalističke studije. Prikaz slučaja. Evidence-based medicine u psihijatriji.

Literatura: obavezna i dopunska

XI.

Naslov:

Kratki opis:

Literatura:

XI.

Naslov:

Kratki opis:

Literatura:

XII.

Naslov:

Kratki opis:

Literatura:

XIII.

Naslov:

Kratki opis:

Literatura:

XIV.

Naslov:

Kratki opis:

Literatura:

XV.

Naslov:

Kratki opis:

Literatura: