Syllabus-Medicinska fiziologija

Naziv kolegija

 

Medicinska fiziologija

Kod kolegija

 

Studijski program

Ciklus

 

Integrirani sveučilišni studij, medicina

Godina

Studija

2

ECTS vrijednost boda:

18,0

Semestar

2

Broj sati po semestru (p+v+s)

180 (65+45+70)

Status kolegija:

obvezni

Preduvjeti:

Položeni svi ispiti prve godine

Usporedni uvjeti:

/

Pristup kolegiju:

 Studenti 2. godine studija medicine

Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

doc. dr. sc. Danijel Pravdić, dr. med.

Kontakt sati/konzultacije: 

Prema dogovoru tijekom nastave i u postnastavnim pauzama

E-mail adresa i broj telefona:

danijel.pravdic@sve-mo.ba

Nastavnici/Asistenti

Domaći nastavnici:

doc. dr. sc. Ivan Ćavar, dr. med.

Ante Bogut, dr. med.

Antonio Markotić, dr. med.

Gostujući nastavnici:

prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača (MF Rijeka)

doc. dr. sc.Tomislav Kelava (MF Zagreb)

Kontakt sati/konzultacije: 

E-mail adresa i broj  telefona

Ciljevi kolegija:

 

Usvajanje znanja o normalnoj funkciji organizma.

Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):

 

Opći ishodi: znati planirati samostalno učenje kroz studij na način kritičkog i samokritičkog propitivanja znanstvenih činjenica.

Demonstrirati posjedovanje osobnih kvaliteta ličnosti (rad u timu i osobni doprinos, zainteresiranost, aktivno slušanje i izgradnja pozitivnih odnosa s članovima skupine).

Specifični ishodi: cilj nastave iz fiziologije jest, na temelju prethodno usvojenih znanja temeljnih medicinskih predmeta (biologije, kemija, anatomija), studentu prenijeti znanja o normalnoj funkciji organizma.

Nastavom se obrađuju svi organski sustavi, počevši od molekularne, preko stanične i organske razine. U konačnici svi procesi se nastoje integrirati na razini cjelokupnog organizma.

Ishodi će se vrjednovati kontinuiranom provjerom znanja (pismeni tjedni testovi), aktivnim oblicima učenja tijekom predavanja i održavanja seminara, te na završnom ispitu.

Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

 

Nastava iz fiziologije ima 180 sati i sluša se tijekom 11 tjedana, u što je uključen i postnastavni ispitni rok. Nastava je podijeljena u dva približno jednaka dijela: Fiziologija I (F1) i Fiziologija II (F2). Nastava svakog dijela fiziologije traje 3 tjedna, nakon čega slijedi pauza od oko tjedan dana za polaganje parcijalnih ispita (PI). Nakon odslušane ukupne nastave i položena oba PI, studenti mogu pristupiti usmenom ispitu.

Nastava svakog dijela fiziologije (F1 i F2) traje 3 tjedna i sastoji se od predavanja, seminara i vježbi. Na kraju svakog tjedna ili zaokružene nastavne cjeline organizira se seminar pod naslovom „Ponavljanje i preispitivanje prijeđenog gradiva“. U ovom dijelu nastave gradivo se ponavlja i utvrđuje na temelju rješavanja postavljenog(ih) problema i test-pitanja. Svrha tih seminara jest da se motiviraju studenti za učenje od početka nastave te da dodatno rasprave i utvrde najvažnije činjenice iz prijeđenog gradiva.

Tijekom nastave iz seminara i vježbi obavlja se kontinuirana provjera znanja. Posebice se boduje znanje na seminarima u kojima će se ponavljati i preispitivati gradivo iz prijeđene nastavne cjeline. Znanje i aktivnost studenata na seminarima i vježbama kontinuirano se ocjenjuje.

Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci

 

Konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Napomene: Nastava iz svake cjeline počinje sa predavanjima, zatim sa seminarima i vježbama. Na seminarima obrađuju se odgovarajuće nastavne cjeline u manjim skupinama, te uz naglašeniju interakciju između nastavnika i studenta. Na vježbama studenti se uz pomoć asistenata i samostalnim radom upoznaju s onovnim fiziološkim procesima, te samostalno sudjeluju u izvođenju određenih praktičnih zadataka.

Studentske obveze

Parcijalni ispiti; tjedni testovi; izvođenje vježbi; pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi.

Studenti će se ocjenjivati temeljem:

·         Aktivnog sudjelovanja na seminarima i vježbama.

·         Pripremanje nastavnih cjelina za seminare

·         Čitanja nastavnih tekstova i razvijanje vlastitog kritičkog razmišljanja o gradivu te izražavanja tog mišljenja.

Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit

 

Kontinuirana provjera znanja

Esej

 

 

 

 

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave i angažiranost na nastavi

60

2,0

0%

Seminarski rad

15

0,5

0%

Pismeni ispit

240

8,0

50%

Usmeni ispit

210

7,0

50%

Praktični rad

20

0,5

0%

Dodatna pojašnjenja: Tjedni testovi održavaju se na početku svakog tjedna, a ukupno ima 6 tjednih testova. Sadrže 20 pitanja koja se odnose na gradivo iz prethodnog tjedna i obvezni su dio kolegija. Na tim testovima znanje se ocjenjuje na sljedeći način: za ocjenu 5 student dobiva 2,0 boda, za ocjenu 4 student dobiva 1,5 bodova, za ocjenu 3 dobiva se 1 bod i za ocjenu 2 dobiva se 0,5 bodova. Računa se samo onaj test kojeg je student zadovoljio, tj. nema negativnih bodova. Tjedni test je obvezan za sve studente, student koji nije pristupio samo jednom tjednom testu gubi pravo na dodatne bodove. Maksimalan broj dodatnih bodova koji student može dobiti na jednom parcijalnom ispitu iznosi 6, tj. ocjena se maksimalno može povećati za jedan stupanj, npr. s dobar na vrlodobar.

Studentima koji ne pokazuju motiviranost, oskudno znanje ili ometaju nastavu mogu se, po istom načelu, dodjeljivati negativni bodovi.

Parcijalni ispit održava se oko tjedan dana nakon obavljene nastave (tzv. postnastavni ispitni rok). Sastoji se od 80 test-pitanja s višestrukim izborom odgovora (uvijek je točan jedan od pet ponuđenih odgovora). Za prolaz na ispitu (ocjena dovoljan), student treba odgovoriti točno na 55% pitanja, tj. treba ostvariti najmanje 44 boda. Studentu koji prikupi dodatne bodove prolazni prag se može smanjiti za 2 boda, tj. prolazni prag se smanjuje na 42 boda. Višak dodatnih bodova pribraja se studentima koji nadmaše prag za postizanje više ocjene, pri čemu se na svakom parcijalnom ispitu može dobiti/pribrojiti najviše 6 bodova.

Položen parcijalni ispit iz jednog dijela gradiva nije uvjet za polaganje parcijalnog ispita iz drugog dijela gradiva. Izlazak na pojedini parcijalni ispit se u postnastavnom roku, bez obzira na uspjeh, ne računa se kao izlazak na ispit. Studenti prijavljuju pristup na pojedini parcijalni ispit kod referentice studija 2. godine.

Usmeni ispit obuhvaća najvažnije, integrativne cjeline ukupne fiziologije; popis integrativnih cjelina/pitanja bit će objavljen na početku nastave (v. Pravilnik o dodiplomskom studiju (v. čl. 67 i čl. 68). U završnom ispitu se ne ispituje detaljno nego integrativno znanje, koje je bitno za razumijevanje cjeline predmeta, medicinsku praksu ili za razumijevanje drugih predmeta.

Uvjet za pristupanje usmenom ispitu jest da je student položio sve parcijalne ispite i kolokvij iz vježbi. Studenti koji su tijekom nastave položili parcijalne ispite pristupaju u ispitnom roku izravno usmenom ispitu koji se računa kao izlazak na ispit. Studenti prijavljuju ispit putem Informacijskog sveučilišnog sustava (ISS). Cjelokupni ispit mora završiti u roku od sedam dana.

U ljetnom i jesenskom ispitnom roku organiziraju se, u razmaku od najmanje 14 dana, dva termina za polaganje ispita. Studenti koji su položili pojedine parcijalne ispite polažu samo preostali (nepoloženi) dio gradiva, t.j. priznaju se ranije položeni parcijalni ispiti. Pri polaganju ispita (cijelog ispita ili dijela gradiva) u ovim rokovima ne pribrajaju se dodatni bodovi postignuti tijekom nastave, t.j., student na ispitu mora postići 55% točnih odgovora od ukupnog broja pitanja. Studenti polažu sve preostalo gradivo u jednom aktu, svaki pristup ispitu računa se kao jedan izlazak na ispit. Studentima koji polože dio gradiva, ali ne i ukupni ispit u redovitim rokovima, računa se položeni dio gradiva u sljedećem ispitnom terminu. Prema Prema Pravilniku o studiranju Prema Pravilniku o studiranju Svečilišta u Mostaru (članak 56. – http://sve-mo.ba/propisi-sveucilista/), ocjene se dodjeljuju na sljedeći način: 0-54% nedovoljan (1); 55-66% dovoljan (2); 67-78% dobar (3); 79-90% (vrlodobar 4); 91-100% izvrstan (5). Student koji smatra da je nazasluženo dobio negativnu ocjenu ili nije zadovoljan ocjenom može u roku od 24 sata pismenim prigovorom zatražiti polaganje ispita pred povjerenstvom ili polaganje ispita na sljedećem ispitnom roku (članak 58.).

Obvezna literatura:

A. C. Guyton,  J. E. Hall: Medicinska fiziologija, 12. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2011

Dopunska literatura:

1.        Vježbe iz fiziologije, interno izdanje, Medicinski fakultet u Mostaru, 2015. ili M. Taradi (ur): Priručnik za vježbe iz fiziologije, Medicinska naklada, Zagreb, 2003;

2.        Linda S. Costanzo: Physiology, četvrto izdanje, Saunders Elsevier, 2010.

Dodatne informacije o kolegiju

Način praćenja kvalitete nastave:

Studentska anketa

Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika

Analiza prolaznosti na ispitima

Izvješće Ureda za  kvalitetu nastave

Samoevaluacija i Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete)

                           

PRILOG: Kalendar nastave

OZNAKA NASTAVNE JEDINICE / TEME I LITERATURA

TEME PREDAVANJA

P1 – Funkcijska organizacija ljudskog tijela i homeostaza; prijenos iona i molekula kroz staničnu membranu

P2 – Fizikalne osnove membranskih potencijala

P3 – Podraživanje skeletnog mišića

P4 – Kontrakcija i podraživanje glatkog mišića

P5 – Fiziologija srčanog mišića

P6 – Ritmična ekscitacija srca

P7 – Normalni EKG

P8 – Opći pregled cirkulacije; fizika tlaka, protoka i otpora

P9 – Dugoročna kontrola arterijskog tlaka: integrirani sustav za kontrolu tlaka

P10 – Hipovolemijski šok i fiziološka načela liječenja

P11 – Volumeni tjelesnih tekućina i njihovo održavanje, edem

P12 – Građa i osnovna funkcija bubrega

P13 – Žeđ, Združeno djelovanje bubrežnih mehanizama za nadzor nad volumenom krvi i izvanstanične tekućine

P14 – Regulacija izlučivanja kalija, kalcija i magnezija

P15 – Mokrenje i diuretici

P16 – Regulacija acidobazne ravnoteže: kiseline, baze, pH i puferi

P17 – Eritrociti

P18 – Otpornost organizma na infekciju

P19 – Hemostaza i zgrušavanje krvi

P20 – Mehanička svojstva pluća, Laplaceov zakon, funkcija dišnih putova

P21 – Plućna cirkulacija, plućni edem i pleuralna tekućina

P22 – Fizikalna načela izmjene plinova

P23 – Fiziološki problemi na velikim visinama i dubinskom ronjenju

P24 – Autonomni živčani sustav i srž nadbubrežne žlijezde

P25 – Opća načela gastrointestinalne funkcije

P26 – Pregled i regulacija metabolizama ugljikohidrata, stvaranje ATP

P27 – Pregled i regulacija metabolizama lipida

P28 – Pregled i regulacija metabolizama bjelančevina

P29 – Jetra kao organ, metabolizam željeza

P30 – Ravnoteža u prehrani, regulacija uzimanja prehrane, pretilost i gladovanje, pregled vitamina, minerali

P31 – Regulacija tjelesne temperature

P32 – Uvod u endokrinologiju načela lučenja, prijenosa, djelovanja i uklanjanja hormona

P33 – Odnos hipofize i hipotalamusa, hormoni neurohipofize

P34 – Regulacija glukoze u krvi, šećerna bolest

P35 – Metabolizam kalcija i fosfata, fiziologija kosti i zuba

P36 – Sinteza i kemizam hormona nadbubrežne žlijezde, funkcija mineralokortikoida

P37 – Spermatogeneza; muška plodnost

P38 – Mjesečni ovarijski ciklus i funkcija gonadotropnih hormona

P39 – Pubertet, menarhe, menopauza, i plodnost u žene

P40 – Trudnoća i porođaj

P41 – Laktacija i fiziologija novorođenčeta

 

TEME SEMINARA

S1 – Membranski i akcijski potencijali

S2 – Kontrakcija skeletnog mišića

S3 – Srčani ciklus, regulacija srčanog rada

S4 – Ponavljanje i ispitivanje prijeđenog gradiva 8opća fiziologija i srce)

S5 – Rastegljivost žila, funkcija arterijskog i venskog sustava, građa mikrocirkulacije

S6 – Izmjena kapilarne tekućine i međustanična tekućina, tkivni nadzor lokalnog protoka

S7 – Humoralna i živčana regulacija cirkulacije, brza kontrola arterijskog tlaka

S8 – Srčani minutni volumen i venski priljev

S9 – Protok kroz mišiće i koronarna cirkulacija

S10 – Ponavljanje i ispitivanje prijeđenog gradiva (cirkulacija)

S11 – Glomerularna filtracija, bubrežni protok i nadzor nad njima

S12 – Obrada glomerularnog filtrata u kanalićima

S13 – Nadzor nad reapsorpcijom u kanalićima, klirens

S14 – Nadzor nad osmolarnošću i koncentracijom natrija u izvanstaničnoj tekućine

S15 – Regulacija acidobazne ravnoteže: respiracijska i bubrežna regulacija, acidoza i alkaloza

S16 – Ponavljanje i ispitivanje prijeđenog gradiva (burezi i tjelesne tekućine)

S17 – Plućna ventilacija

S18 – Sastav alveolarnog zraka i difuzija plinova kroz plućnu membranu

S19 – Prijenos kisika i ugljičnog dioksida krvlju i u tjelesnim tekućinama

S20 – Regulacija disanja

S21 – Ponavljanje i ispitivanje prijeđenog gradiva (dišni sustav)

S22 – Prijenos i miješanje hrane u probavnom traktu

S23 – Sekrecija u probavnom sustavu I

S24 – Sekrecija u probavnom sustavu II; apsorpcija vode i iona

S25 – Energetika i intenzitet metabolizma

S26 – Ponavljanje i ispitivanje prijeđenog gradiva (probavni sustav i metabolizam)

S27 – Hormoni adenohipofize

S28 – Hormoni štitnjače

S29 – Inzulin, glukagon

S30 – Parathormon, kalcitonin, vitamin D

S31 – Hormoni kore nadbubrežne žlijezde

S32 – Ponavljanje i ispitivanje prijeđenog gradiva (endokrini sustav)

S33 – Muški spolni hormoni, epifiza

S34 – Hormoni jajnika i mjesečni ritam žene

S35 – Ponavljanje i ispitivanje prijeđenog gradiva (endokrini i spolni sustav)

 

TEME VJEŽBI

V1 – Prijenos molekula i iona kroz membranu, membranski potencijali

V2 – Kontrakcija skeletnog i glatkog mišića

V3 – Regulacija srčanog rada

V4 – Registracija i vektorska analiza EKG-a

V5 – Mjerenje arterijskog tlaka i pulsa, srčani tonovi

V6 – Utjecaj statičke i dinamičke tjelovježbe i promjene položaja tijela na tlak

V7 – Kardiovaskularni sustav

V8 – Elektrokardiogram i srčani ciklus (Wiggerov dijagram)

V9 – Normalan sasatv urina

V10 – Sastav mokraće nakon mišićnog napora, Sastav mokraće nakon opterećenja tekućinom

V11 – Analiza bubrežne funkcije u simuliranom modelu

V12 – PhysioEx 8.0: Regulacija acidobazne ravnoteže

V13 – Hematološke vježbe I (Brojenje eritrocita, Određivanje hemoglobina, Hematokrit)

V14 – Hematološke vježbe II (Hematološki indeksi, Određivanje krvnih grupa)

V15 – Dišni sustav

V16 – Spirometrija I

V17 – Spirometrija II

V18 – Disocijacijska krivulja kisika i ugljičnog dioksida u krvi

V19 – Astrandov test

V20 – Fizikalni i kemijski aspekti probave-kompjutorska animacija

V21 – Test tolerancije glukoze

V22 – Vježbe iz endokrinologije I

V23 – Vježbe iz endokrinologije II

 

Literatura: obvezna i dopunska.